Šta treba posetiti u Republici Srbiji

Predstavljamo vam 4 mesta u Srbiji koja morate posetiti, prema izboru portala Adriatic rentala. U okviru naše rubrike putovanja možete pričitati još mnogo tekstova o našoj zemlji.

Srbija,se nalazi na raskrsnici puteva srednje i jugoistočne Evrope u južnom delu Panonske nizije i centru Balkanskog poluostrva. Sa obzirom da većim delom zahvata Balkansko poluostrvo, a manjim Panonsku niziju. Srbi su na ove prostore naselili oko 6 veka, posle slovenskih migracija. Tada su Srbi u ranom srednjem veku osnovali nekoliko država. Srpsko kraljevstvo dobilo je priznanje od strane Rima i Vizantijskog carstva 1217. godine, dostigavši svoj vrhunac 1346. godine kao relativno kratkovečno Srpsko carstvo.

Predstavljamo vam 4 mesta u Srbiji koja morate posetiti, prema izboru portala Adriatic rentala. U
okviru naše rubrike putovanja možete pričitati još mnogo tekstova o našoj zemlji.


1. Spomenik prirode Đavolja varoš

Prostire se ispod planine Radan, 27 km jugoistočno od Kuršumlije gradića na Jugu Srbije .

Nalazi se na nadmoorskoj visini od 600 metara je ovaj neobičan i redak prizor oko 200 reljefnih figura, nastalih viševekonim erozivnim procesima i koje suprotstavljene sa leve i desne strane litice formiraju dve ’’mahale’’- Đavolju jarugu i Paklenu jarugu. Bitno za ovo mesto je i Crveno vrelo, izvor mineralne vode, koja nije za piće, ali meštani tvrde da je lekovita i da njome treba ispirati bolesna mesta.

Ono što oduvek prati ovo mesto jesu mnogobrojne legende koje su prenošene sa kolena na koleno
od tamošnjeg stanovništava, od kojih je najpoznatija ona prema kojoj su te figure skamenjeni svatovi, koji su krenuli da venčaju brata i sestru, i koje je Bog skamenio, kako bi sprečio greh. Kako zbog svog izuzetno neobičnog izleda, tako i zbog legendi, koje daju dodatnu dozu mističnosti ovom mestu, Đavolja varoš svakodnevno privlači turiste širom sveta, a nominovana je i za svetsko čudo prirode.

Blizu Đavolja varoši se nalaze drugi turstički sadržaji koje vredi videti kao a to su Prolom Banja, Lukovska Banja, Koršumliska Banja.


2. Rezervat prirode Uvac

Na jugozapadu Srbije prostire se na teritoriji opština Sjenica i Nova Varoš, prostire se rezervat Uvac a zaštićen je od 1971. godine

Uvac je reka u Srbiji koja protiče između planina Zlatibor i Zlatar i predstavlja južnu granicu planine Zlatibor, te severnu granicu planine Zlatar. Jedna od prvih stvari na koju svi pomisle kada se priča o Uvcu su prelepi meandri istoimene reke koji se prostiru od hidroelektrane Kokin brod do sela Krstac na putu ka Sjenici. Ovo mesto je se izdavaja što u njemu živi beloglavi sup. Beloglavi sup je velika ptica srazmerno male glave i kratkog repa. Dugačak je 95-105 cm. Raspon krila se kreće od 240 do 280 cm. Beloglavi sup zauzima prvo mjesto među velikim jedriličarima. Kada je vreme loše, primoran je da nezgrapno udara krilima ne uspjevajući da se podigne u visinu, ali, kada su uslovi povoljni, on se lako kreće sa masama toplog vazduha koje ga podižu u vazdušno prostranstvo i skoro trećinu dana provodi u klizećem letu potpuno raširenih krila dok su mu velika konturna pera potpuno odvojena jedno od drugog poput prstiju na ruci i, pod dejstvom vazdušnog pritiska, savijena na gore. Uz male i velike pećine u kojima se kriju ove prelepe ptice, rezervat Uvac u svojim klisurama krije, od kojih je najveća još uvek nedovoljno istražena Ledena pećina (dugačka 2.5 kilometra) koja vas privlači svojim prelepim dvoranama i bistrim jezercetom. Ako vam nije dovoljno da samo gledate meandre, njima možete krstariti brodićima, a možete i upecati po koju ribu ako ste ljubitelj pecanja pošto je Uvac vrlo bogat pastrmkom, šaranom, klenom…

Prilikom posete Uvcu Možete posetiti i Planinu Zlatibor, Zlatar, Taru koji se izvaju po dobrom turističkom sadržaju. Zlatibor je planina izuzetne lepote, sa blago zatalasanim visoravnima i visokim i strmim padinama koje zajedno sačinjavaju posebna geografska svojstva ovog dragulja zapadne Srbije.

Klima na Zlatiboru, je alpska i subalpska, što znači da su leta prijatno topla sa svežim noćima, a zime dosta duge, nisu preterano oštre i donose obilje padavina. Sve ove klimatske karakteristike ukazuju da na Zlatiboru postoje izuzetni uslovi za razvoj
zdravstvenog i sportsko-rekreativnog turizma i da će boravak na ovoj lepoj planini veoma prijati svakom njenom gostu. Zlatibor karakteriše veoma dobar geografiski položaj i spada u najposećenjije turističko mesto u Srbiji. Posedije veoma dobru infrastrukturu, veliki broj apartmana i hotela sa različitim sadražajem učiniće vam nezaoravan boravak na ovoj planini. Izbor hotela apartmana možete videi na nađšem portalu Adriaticrental. com

Tara se nalazi u zapadnom delu Srbije karakteriše sa bogato florom i fanunom i netaknutom prirodom . Prosečna nadmorska visina planine Tare je 1200 m. Najviši vrh je Kozji rid sa 1591 m. Nalazi se u delu starovlaških planina (Starovlaška-raška visija). A na krajnjem zapadu Srbije zahvatajući područje ograničeno laktastim tokom Drine između Višegrada i Bajine Bašte.

Klima na Tari je kontinentalno-planinska. Prosečna temperatura leti je 15,3 oC, a zimi iznosi - 3,7 oC. Broj sunčanih dana je 62 godišnje. Prosečna dnevna insolacija leti 7,2 h, a zimi 2,8 h. Prosečna dužina trajanja snežnog pokrivača je 106 dana uz prosečnu debljinu snega od 100 cm. Period pod snegom je od Oktobra do Aprila

Mesta na Tari:
Kaludjerske Bare na Tari
Mitrovac na Tari
Zaovine-na-Tari
Račanska Šljivovica na Tari
Sokolina na Tari
Osluša na Tari

Na planinin se nalaze velik broj smestajnih kapaciteta koji su za svaku preporuku a možete videti na portalu adriticrental.

Planina Zlatar proglašena je Vazdušnom banjom. U imenu ove planine sažeta su sva njena svojstva: mirisne livade i bistra jezera okružena omorikama i brezama, spoj mediteranske i planinske klime, prema istraživanjima najveći broj sunčanih dana u Srbiji, blagotvorni vazduh obogaćen terpentinom i ozonom, beskrajni vidici. Zlatar je utočište mnogih duša koji vole onaj istinski kontakt sa prirodom i koji se raduju svakom koraku njihovog bosog stopala po svežoj rosnoj travi. Ovo ne znači da Zlatar ne poseduje vrhunske hotele, ili turističke usluge koje su danas tražene, naprotiv Zlatar sve to ima, ali on svoj akcenat ne stavlja na to, već jedino na njegove prirodne lepote.

Najviši vrh Zlatara je Golo brdo - 1627 metara nadmorske visine. Morfologija ove planine, njena klima i biljni pokrivač, odnosno autentična priroda, svrstavaju je u red planina sa izuzetnom turističkom vrednošću, na kojoj se mogu razvijati sportsko-rekreativni, izletnički, zdravstveno-lečilišni, lovni i seoski turizam.

Klima na Zlataru pogodna je za lečenje:
  • kardiovaskularnih bolesti
  • poremećenog (povišenog ili sniženog) arterijskog pritiska
  • poremećaja u funkciji perifernog arterijskog krvotoka
  • psihosomatskih stanja kod kardiovaskularnih oboljenja
  • povišene masti i šećera u krvi

3. Kopaonik

Kopanik je najvišlja planina u Srbijia a kao najveći ski centar Srbiji, sa odlično pripremljenim stazama pruža neizmerno uživanje svim kategorijama skijaša, od početnika do skijaša vrhunskih sposobnosti.

Kopaonik, udaljen 230 kilometara od Beograda, spada najveći je planinski masiv u Srbiji koji se pruža od severozapada ka jugoistoku dužinom od oko 75 kilometara, a u srednjem delu dostiže širinu i do 40 kilome Skijaški centar Kopaonik prostire se na oko 62 km staza i ski puteva uređenih za alpsko i nordijsko skijanje. Ovu veliku planinu odlikuje subalpska klima a ima i oko 200 sunčanih dana u godini zbog čega zaslužuje ime “Sunčana planina”. S druge strane, pokriven je snegom od početka novembra do sredine maja. Njegovi skijaški tereni pripadaju stazama prve klase, a poseduje i staze za alpsko i nordijsko skijanje koje su namenjene i prilagođene kako iskusnim skijašima tako i početnicima. Dobro razvijenom turističkom centru sa savremenim hotelima i pratećim objektima, Kopaonik predstavlja jedan od najvećih i najposećenijih planinskih turističkih centara u zemlji. Pored zimske sezone i predstavlja jednu od omiljenih destinacija za rekreaciju i odmor tokom toplijeg perioda godine


4. Beograd

Beograd, glavni Srbije, prva naselja na široj teritoriji Beograda datiraju iz praistorijske Vinče, 4.800 godina pre nove ere. Sam Beograd su osnovali Kelti u 3. veku pre n. e, pre nego što je postao rimsko naselje Singidunum. Grad leži na ušću Save u Dunav u centralnom delu Srbije, gde se Panonska nizija spaja sa Balkanskim poluostrvom.

Beograd je prepun istorijskih priča, uspomena, mestakoja su vremenom postala kultna i onih koji će to tek biti. Ovo je je grad koji može da ispuni želje i najzahtevnijim umovima, šta raditi u Beogradu kada je u pitanju istraživanje grada, zabava ili odmor.
Ovaj grad vazi za grad zabave, veoma bogat sadržaj noćnog života sa velikim brojem restorana, barova spada u grad sa najboljom zabavom u Evropi.

Šta obaveno treba posetiti u Beogradu:
  • Skadarlija
  • Hram Svetog Save
  • Knez Mihailovu ulicu
  • Tašmajdan
  • Kapetan Mišino zdanje
  • Ada Ciganlija
  • Narodni muzej
  • Muzej Nikole Tesle
  • Muzej vazduhoplovstva
  • Spomenik knezu Mihailu
  • Košutnjak

Period je između kraja 19. i početkom 20 veka. Ulica u Beogradu, poznata pod nazivom Skadarska, zbog blizine Narodnog pozorišta okuplja veliki broj glumaca i umetnika. Pokušavajući da ublaže tremu pre predstave oni svojim nesigurnim korakom ostavljaju otiske stopala na klizavoj kladrmi, hodajući slabo osvetljenom Skadarlijom do omiljene kafane.